Language/Mandarin-chinese/Grammar/Time/hr

Izvor: Polyglot Club WIKI
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
This lesson can still be improved. EDIT IT NOW! & become VIP
Rate this lesson:
0.00
(0 votes)

Time chinese.jpg
Kako izraziti vrijeme i trajanje na kineskom jeziku

Pozdrav svima!

U današnjoj lekciji ćemo vas naučiti kako izraziti vrijeme i trajanje na kineskom jeziku.

Slobodno uredite ovu wiki stranicu, ako mislite da se može poboljšati.

Vrijeme[uredi | uredi kôd]

點/点 (diǎn)[uredi | uredi kôd]

Na kineskom, točno vrijeme (a ne trajanje) izgrađen je pomoću 點/点 (diǎn) :

Tell time chinese.jpg

  • 一點/一点 (yī diǎn)

01:00

  • 兩點/两点 (liǎng diǎn)

02:00

  • 三點/三点 (sān diǎn)

03:00

鐘/钟 (zhōng)[uredi | uredi kôd]

Možemo dodati 鐘/钟 (zhōng) nakon 點/点 (diǎn) , ali to nije obvezno.

  • 七點鐘。/七点钟。 (Qī diǎn zhōng.)

7 sati.

時/时 (shí)[uredi | uredi kôd]

點/点 (diǎn) može se zamijeniti 時/时 (shí) u formalnom govoru, ali se 鐘/钟 (zhōng) ne može dodati.

  • 七時。/七时。 (Qī shí.)

7 sati.

整 (zhěng)[uredi | uredi kôd]

Ako želimo navesti da je to točno vrijeme, možemo dodati 整 (zhěng) nakon 點/点 (diǎn) :

  • 七點整。/七点整。 (Qī diǎn zhěng.)

Oštro oko 7 sati.

Minuta i sekunde: 分 (fēn) i 秒 (miǎo)[uredi | uredi kôd]

Zapisnici su izrađeni s 分 (fēn) ; sekunde su izgrađene s 秒 (miǎo) .

  • 八點五分二十秒。/八点五分二十秒。 (Bā diǎn wǔ fēn 'èrshí miǎo.)

08:05:20.

半 (bàn) i 一刻 (yí kè)[uredi | uredi kôd]

Reći "to je pola 3", koristite 半 (bàn) ; to reći "to je četvrtina prošlosti 10", koristite 一刻 (yí kè) .

  • 三點半。/三点半。 (Sān diǎn bàn.)

To je pola tri.

  • 十點一刻。/十点一刻。 (Shí diǎn yí kè.)

Prošlo je četvrtinu prošlosti.

Broj "dva": 兩/两 (liǎng)[uredi | uredi kôd]

Za broj "dva", kada je u pitanju vrijeme, potrebno je koristiti 兩/两 (liǎng) umjesto 二 (èr) a to je samo za broj 2, a ne za brojeve sastavljene sa 2 poput 12, 22 , itd.

Upotreba apostrofa[uredi | uredi kôd]

Kada se slog koji započinje sa samoglasnikom (nulom početkom [零 聲母 / 零 声母, líng shēngmǔ]), poput 二 (èr) , prethodi još jedan slog, mora biti označen apostrofom: shí'èr 十二 , Tiān'ānmén 天安門/天安门 , itd.

Jutro i poslijepodne: 上午 (shàngwǔ) i 下午 (xiàwǔ)[uredi | uredi kôd]

Na kineskom možemo reći: 13:00 十三點/十三点 (shísān diǎn) , 14:00 十四點/十四点 (shísì diǎn) . Ali, poželjno je reći: 2 poslije podne, 9 ujutro, itd.

Riječ "ujutro" 上午 (shàngwǔ) ili "poslijepodne" 下午 (xiàwǔ) postavljena je prije vremena:

  • 上午九點二十五分。/上午九点二十五分。 (Shàngwǔ jiǔ diǎn èrshíwǔ fēn.)

9:25.

  • 下午六點鐘。/下午六点钟。 (Xiàwǔ liù diǎn zhōng.)

6 sati poslije podne.

Koliko je sati?[uredi | uredi kôd]

Pitanje za postavljanje vremena je:

  • 現在幾點了?/现在几点了? (Xiànzài jǐ diǎn le?)

Koliko je sati?

Možemo ukloniti 了 (le) da damo manje snage u smislu "sada":

  • 現在幾點?/现在几点? (Xiànzài jǐ diǎn?)

Koliko je sati?

Posve je moguće odgovoriti pomoću 現在/现在 (xiànzài) :

  • 現在三點了。/现在三点了。 (Xiànzài sān diǎn le.)

Sada je u 3 sata.

Razlika između 小时 (Xiǎoshí) i 點/点 (diǎn)[uredi | uredi kôd]

Obje riječi znače "sat". 小时 (Xiǎoshí) se koristi za vrijeme trajanja vremena, a 點/点 (diǎn) se koristi za to vrijeme.

Primjer s 小时 (Xiǎoshí) :

  • 我们一个小时 后开会。(Wǒmen yīgè xiǎoshí hòu kāihuì.)

Sastanak ćemo imati 1 sat kasnije.

Ostale korisne riječi[uredi | uredi kôd]

Napokon, ovdje su i druge korisne riječi koje se odnose na vrijeme:

  • 早上 zǎoshànɡ

(rano jutro

  • 中午 zhōnɡwǔ

podne, podne

  • 晚上 wǎnshànɡ

večer

  • 前天 qiántiān

prekjučer

  • 昨天 zuótiān

jučer

  • 今天 jīntiān

danas

  • 明天 mínɡtiān

sutra

  • 后天 hòutiān

prekosutra

  • 星期 xīnɡqī

tjedan

  • 年 nián

godina

  • 月 yuè

mjesec

  • 日 rì

dan

  • 号 hào

broj


Točno vrijeme[uredi | uredi kôd]

Pravilo[uredi | uredi kôd]

To je opće pravilo u kineskom mandarinskom jeziku da se okolni dopunosi postavljaju pred akcijski glagol (prvo moramo postaviti scenu prije nego što govorimo o akciji).

Točno vrijeme može preuzeti funkciju okolnosti komplementa i tako slijedi ovo pravilo:

  • 我今天打電話。/我今天打电话。 (Wǒ jīntiān dǎ diànhuà.)

Danas zovem.

  • 我明天去看他。 (Wǒ míngtiān qù kān tā.)

Idem ga vidjeti sutra.

Kada: 什麽時候/什么时候 (shénme shíhou)[uredi | uredi kôd]

Pitanje je 什麽時候/什么时候 (shénme shíhou) : kada?

Kao i gotovo svi ispitivači u mandarinski kineski, riječi su odgovorene u istom položaju kao i ispitivačka riječ:

  • 你什麽時候回家?/你什么时候回家? (Nǐ shénme shíhou huí jiā.)

Kad se vratite kući?

  • 我明天上午回家。 (Wǒ míngtiān shàngwǔ huí jiā.)

Idem kući sutra ujutro.

Vrijeme i prostor[uredi | uredi kôd]

Ako se u istoj rečenici nalaze i "okolnosti komplementarnih mjesta" i "okolnosti komplementarnih vremena", koja prva dolazi?

Vrijeme se smatra općenitijim od prostora. Stoga je prvo:

  • 我明天在家打電話。/我明天在家打电话。 (Wǒ míngtiān zài jiā dǎ diànhuà.)

Nazvat ću sutra kod kuće.

Imajte na umu da na kineskom nema glagola napeto. To su riječi vremena koje smjestite akciju u sadašnjost, prošlost ili budućnost.

Trajanje[uredi | uredi kôd]

Pravilo[uredi | uredi kôd]

Za razliku od točnog vremena, trajanje nije preknjižujuća dopuna (koja se stavlja pred glagol), već verbalna dopuna koja se postavlja poslije glagola:

  • 我學漢語兩年。/我学汉语两年。 (Wǒ xué hànyǔ liǎng nián.)

Proučio sam kineski 2 godine.

Upotreba 了 (le)[uredi | uredi kôd]

Primjetite razliku između:

  • 我學漢語兩年。/我学汉语两年。 (Wǒ xué hànyǔ liǎng nián.)

Proučio sam Kinu za dvije godine.

i

  • 我學漢語兩年了。/我学汉语两年了。 (Wǒ xué hànyǔ liǎng nián le.)

Proučavam kineski za dvije godine.

  1. U prvoj rečenici, akcija se ne nastavlja u sadašnjosti. Proučio sam kineski 2 godine u prošlosti, ali više ne proučavam.
  2. U drugoj rečenici, akcija se i dalje događa. Još uvijek studirajem kineski.

Mjesto izravnog objekta[uredi | uredi kôd]

Kako se verbalni dopunjuje nakon glagola, mjesto izravnog objekta može varirati:

Službeno pravilo gramatike želi da bude ispred glumačkog glagola:

  • 我學兩年漢語了。/我学两年汉语了。 (Wǒ xué liǎng nián hànyǔ le.)

Kineski sam naučio dvije godine.

Ali uporaba govornog jezika je fleksibilnija i trajanje može biti stavljeno iza izravnog objekta:

  • 我學漢語兩年了。/我学汉语两年了。 (Wǒ xué hànyǔ liǎng nián le.)

Kineski sam naučio dvije godine.

Stoga se moramo sjetiti ove dvije rečenice koje se često koriste:

  • 你學漢語幾年了?/你学汉语几年了? (Nǐ xué hànyǔ jǐ nián le.)

Koliko godina ste naučili kineski?

  • 我學漢語三年了。/我学汉语三年了。 (Wǒ xué hànyǔ sān nián le.)

Kineski sam naučio tri godine.

izvori[uredi | uredi kôd]

http://www.chine-culture.com/chinois/cours-de-chinois-6-grammaire.php

https://www.hanbridgemandarin.com/article/daily-chinese-learning-tips/time-in-chinese/


Video[uredi | uredi kôd]

Za engleske govornike[uredi | uredi kôd]

Contributors


Create a new Lesson