Language/Swedish/Grammar/Definite-and-indefinite-nouns/hr
Հայերէն
Български език
官话
官話
Hrvatski jezik
Český jazyk
Nederlands
English
Suomen kieli
Français
Deutsch
עברית
हिन्दी
Magyar
Bahasa Indonesia
فارسی
Italiano
日本語
Қазақ тілі
한국어
Lietuvių kalba
Νέα Ελληνικά
Şimali Azərbaycanlılar
Język polski
Português
Limba Română
Русский язык
Српски
Español
العربية القياسية
Wikang Tagalog
தமிழ்
ภาษาไทย
Türkçe
Українська мова
Urdu
Tiếng Việt
Definitivni i neodređeni imenici u švedskom jeziku[uredi | uredi kôd]
U švedskom jeziku postoje definitivni i neodređeni imenici. Definitivni imenici se koriste za označavanje specifičnih stvari ili osoba, dok se neodređeni koriste za opisivanje nečega općenito. Ovo je važna gramatička kategorija koju treba naučiti prije nego što se može početi graditi složenije rečenice.
Neodređeni imenici[uredi | uredi kôd]
Neodređeni imenici se koriste kada govorimo općenito o nečemu, a ne o specifičnoj stvari ili osobi. U švedskom jeziku, neodređeni oblik imenica se stvara pomoću sufiksa "-en" za muški rod, "-et" za srednji rod i "-ett" za ženski rod. Primjeri neodređenih imenica su:
| Švedski | Izgovor | Hrvatski |
|---|---|---|
| en bok | [ɛn bʊk] | knjiga |
| ett äpple | [ɛt ˈɛpːlɛ] | jabuka |
| ett hus | [ɛt hʉːs] | kuća |
Primijetite da se sufiks "-en" koristi za muški rod, dok se "-et" i "-ett" koriste za srednji i ženski rod.
Kada koristimo neodređeni oblik imenica u rečenici, obično se nalaze prije pridjeva ili opisnog glagola. Primjeri:
- Jag har en bok. (Imam knjigu.)
- Det är ett hus. (To je kuća.)
Definitivni imenici[uredi | uredi kôd]
Definitivni imenici se koriste za označavanje specifičnih stvari ili osoba. U švedskom jeziku, definitivni oblik imenica se stvara pomoću sufiksa "-en" za muški rod, "-et" za srednji rod i "-a" za ženski rod. Primjeri definitivnih imenica su:
| Švedski | Izgovor | Hrvatski |
|---|---|---|
| boken | [ˈbuːkɛn] | knjiga (definitivni oblik) |
| äpplet | [ˈɛpːlɛt] | jabuka (definitivni oblik) |
| huset | [ˈhʉːsɛt] | kuća (definitivni oblik) |
Primijetite da se sufiks "-en" koristi za muški i srednji rod, dok se "-a" koristi za ženski rod. Definitivni oblik imenica se često koristi s određenim pridjevima ili prilozima. Primjeri:
- Jag läser boken. (Čitam knjigu.)
- Äpplet är rött. (Jabuka je crvena.)
- Jag bor i huset. (Živim u kući.)
Zajednički rod[uredi | uredi kôd]
U švedskom jeziku postoje i imenice koje se mogu koristiti i u muškom i ženskom rodu. Te su imenice poznate kao imenice zajedničkog roda. Primjeri:
| Švedski | Izgovor | Hrvatski |
|---|---|---|
| en person | [ɛn pɛrˈsɔn] | osoba |
| en lärare | [ɛn lɛˈraːrɛ] | učitelj |
| ett barn | [ɛt bɑːrn] | dijete |
Kada koristimo imenice zajedničkog roda u neodređenom obliku, koristimo sufiks "-e". Kada se koristi u definitivnom obliku, koristimo sufiks "-n" bez obzira na rod. Primjeri:
- Jag såg en person. (Vidio sam osobu.)
- Läraren är här. (Učitelj je ovdje.)
- Barnet leker. (Dijete se igra.)
Vježba[uredi | uredi kôd]
1. Napišite nekoliko primjera neodređenih imenica u švedskom jeziku. 2. Kako se stvara neodređeni oblik imenice u švedskom jeziku? 3. Koja su tri sufiksa koja se koriste za stvaranje neodređenih oblika imenica u švedskom jeziku? 4. Kada koristimo definitivni oblik imenica u švedskom jeziku? 5. Koji se sufiksi koriste za stvaranje definitivnih oblika imenica u švedskom jeziku? 6. Što su imenice zajedničkog roda u švedskom jeziku?
Odgovori na vježbu[uredi | uredi kôd]
1. En bok, ett hus, en bil, ett äpple, en katt. 2. Neodređeni oblik imenice u švedskom jeziku se stvara pomoću sufiksa "-en" za muški rod, "-et" za srednji rod i "-ett" za ženski rod. 3. Tri sufiksa koja se koriste za stvaranje neodređenih oblika imenica u švedskom jeziku su "-en", "-et" i "-ett". 4. Definitivni oblik imenica u švedskom se koristi za označavanje specifičnih stvari ili osoba. 5. Sufiksi koji se koriste za stvaranje definitivnih oblika imenica u švedskom jeziku su "-en" za muški i srednji rod, te "-a" za ženski rod. 6. Imenice zajedničkog roda u švedskom jeziku su imenice koje se mogu koristiti i u muškom i ženskom rodu.