Language/Vietnamese/Grammar/Nouns-and-Gender/hr
Razumijevanje rodova imenica u vijetnamskom jeziku[edit | edit source]
U vijetnamskom jeziku, rod imenice ne ovisi o spolu ili broju, već o kontekstu u kojem se koristi. U ovoj lekciji, naučit ćete kako identificirati rodove imenica u vijetnamskom jeziku.
Rodovi imenica[edit | edit source]
U vijetnamskom jeziku postoje tri glavna roda imenica: muški, ženski i srednji rod. Ovi rodovi se ne temelje na spolu subjekta ili objekta imenice, već se temelje na kontekstu u kojem se imenica koristi.
Na primjer, riječ "con chó" (pas) može biti muškog roda ako se odnosi na muškog psa, ali će biti ženskog roda ako se odnosi na ženskog psa. U slučaju da ne znamo spol psa, koristimo srednji rod.
Kako odrediti rod[edit | edit source]
U vijetnamskom jeziku, rod se najčešće određuje pomoću određenog člana "cái" ili "chiếc" za srednji rod, "cậu" ili "con" za muški rod te "cô" ili "em" za ženski rod.
Na primjer:
Vijetnamski | Izgovor | Hrvatski |
---|---|---|
cái xe hơi | /kai se hoi/ | automobil |
chiếc áo | /chiếc ao/ | majica |
cậu trai | /cau trai/ | dječak |
con gái | /con gaj/ | djevojčica |
Kako koristiti rod u rečenici[edit | edit source]
Rodovi imenica u vijetnamskom jeziku također utječu na uporabu zamjenica i glagola u rečenici. Kada koristimo zamjenice, one se moraju podudarati s rodom imenice koju zamjenjuju. Na primjer, ako koristimo zamjenicu "nó" (on/ona) za "con chó" (pas), ona će biti muškog roda ako se odnosi na muškog psa, a ženskog roda ako se odnosi na ženskog psa.
Kada koristimo glagole, oni također moraju biti prilagođeni rodu imenice. Na primjer, glagol "đi" (ići) se mijenja ovisno o rodu imenice koja se odnosi na mjesto na koje se ide. Ako se radi o srednjem rodu, koristimo glagol "đi", ako se radi o muškom rodu, koristimo glagol "đi" uz dodatak "đến" (doći), a ako se radi o ženskom rodu, koristimo glagol "đi" uz dodatak "tới" (doputovati).
Zaključak[edit | edit source]
U ovom dijelu tečaja ste naučili kako funkcioniraju rodovi imenica u vijetnamskom jeziku. Sada možete primijeniti ovaj koncept u svakodnevnom govoru i pisanoj komunikaciji. Nastavite s vježbanjem kako biste postali još bolji u korištenju vijetnamskog jezika.
Ostale lekcije[edit | edit source]
- 0 to A1 Course → Grammar → Possessive Pronouns
- 0 do A1 Tečaj → Gramatika → Zamjenice i Licne zamjenice
- Tijek od 0 do A1 → Gramatika → Prilozi
- Tijekom tečaja 0 do A1 → Gramatika → Glagoli u sadašnjem vremenu
- Tijek 0 do A1 → Gramatika → Modalni glagoli
- 0 do A1 tečaj → Gramatika → Prošlo vrijeme glagola
- 0 to A1 Course
- 0 do A1 tečaja → Gramatika → Budući glagolski oblici
- Tečaj 0 do A1 → Gramatika → Pridjevi