Language/Vietnamese/Grammar/Future-Tense-Verbs/sr
Հայերէն
Български език
官话
官話
Hrvatski jezik
Český jazyk
Nederlands
English
Suomen kieli
Français
Deutsch
עברית
हिन्दी
Magyar
Bahasa Indonesia
فارسی
Italiano
日本語
Қазақ тілі
한국어
Lietuvių kalba
Νέα Ελληνικά
Şimali Azərbaycanlılar
Język polski
Português
Limba Română
Русский язык
Српски
Español
العربية القياسية
Svenska
Wikang Tagalog
தமிழ்
ภาษาไทย
Türkçe
Українська мова
Urdu
Pozdrav svima! U ovoj lekciji naučit ćemo o budućim glagolskim imenicama u vijetnamskom jeziku. Buduće glagolske imenice su važne jer se koriste za opisivanje radnji i događaja koji će se dogoditi u budućnosti. Ova lekcija je dio većeg tečaja "Complete 0 to A1 Vijetnamski Tečaj", tako da će biti prilagođena početnicima koji su na razini A1.
Buduće Glagolske Imenice
Buduće glagolske imenice se stvaraju dodavanjem riječi "sẽ" prije glagola. "Sẽ" se može prevesti na srpski kao "će". U vijetnamskom jeziku ne postoje pomagački glagoli poput "will" u engleskom jeziku.
Primjeri:
| Vijetnamski | Izgovor | Srpski |
|---|---|---|
| Tôi ăn | [tɔj ʔăn] | Ja ću jesti |
| Anh ta nói | [ʔaŋ ta noj] | On/ona će govoriti |
| Chúng tôi tới | [tɕuŋ tôj tɔj] | Mi ćemo doći |
| Họ học | [hɔ hok] | Oni/one će učiti |
Pravilnost Budućih Glagolskih Imenica
Buduće glagolske imenice su vrlo jednostavne za stvaranje jer se sastoji samo od riječi "sẽ" i glagola. Osim toga, u vijetnamskom jeziku, ne postoje promjene glagola prema vremenu. To znači da se glagoli ne mijenjaju ovisno o vremenu u kojem se koriste.
Primjeri:
- Tôi ăn cơm. (Ja jedem rižu.)
- Tôi sẽ ăn cơm. (Ja ću jesti rižu.)
- Tôi đã ăn cơm. (Ja sam jeo rižu.)
- Tôi đang ăn cơm. (Ja trenutno jedem rižu.)
Izuzeci
Postoje neki izuzeci kada se radi o budućim glagolskim imenicama. Na primjer, kada se radi o "đi" (ići), umjesto "sẽ" koristi se "sắp". "Sắp" se može prevesti na srpski kao "uskoro".
Primjeri:
- Tôi đi đây. (Ja idem ovdje.)
- Tôi sắp đi đây. (Ja ću uskoro ići ovdje.)
Vježba
Pokušajte stvoriti buduće glagolske imenice za sljedeće rečenice:
- Tôi đọc sách. (Ja čitam knjigu.)
- Anh ta đi làm. (On/ona ide na posao.)
- Chúng tôi hát nhạc. (Mi pjevamo pjesme.)
- Họ xem phim. (Oni/one gledaju film.)
Kraj
Čestitamo! Sada znate stvoriti buduće glagolske imenice u vijetnamskom jeziku. Nastavite vježbati kako biste poboljšali svoje razumijevanje i uspješno završili tečaj "Complete 0 to A1 Vijetnamski Tečaj".