Difference between revisions of "Language/Vietnamese/Grammar/Nouns-and-Gender/sr"

From Polyglot Club WIKI
Jump to navigation Jump to search
m (Quick edit)
 
m (Quick edit)
 
(One intermediate revision by the same user not shown)
Line 1: Line 1:


{{Vietnamese-Page-Top}}
{{Vietnamese-Page-Top}}
<div class="pg_page_title"><span lang>[[Language/Vietnamese/sr|Vijetnamski]] </span> → <span cat>[[Language/Vietnamese/Grammar/sr|Gramatika]]</span> → <span level>[[Language/Vietnamese/Grammar/0-to-A1-Course/sr|0 do A1 Kurs]]</span> → <span title>Imenice i Rod</span></div>


<div class="pg_page_title"><span lang>Vijetnamski</span> → <span cat>Gramatika</span> → <span level>[[Language/Vietnamese/Grammar/0-to-A1-Course/sr|0 do A1 tečaj]]</span> → <span title>imenice i rod</span></div>
== Uvod ==
 
Dobrodošli na lekciju o vijetnamskoj gramatici, gde ćemo istražiti svet imenicâ i roda! Razumevanje roda imenicâ je veoma važno za pravilno korišćenje jezika i komunikaciju. U ovoj lekciji, fokusiraćemo se na to kako se imenice u vijetnamskom jeziku razdvajaju prema rodu, kao i na pravila i primere koji će vam olakšati učenje. Pripremite se da otkrijete zanimljive aspekte vijetnamskog jezika!


__TOC__
__TOC__


== Razine imenica ==
=== Značaj roda u vijetnamskom jeziku ===
 
U vijetnamskom jeziku, imenice nemaju gramatički rod kao u nekim drugim jezicima (poput srpskog ili nemačkog). Umesto toga, rod se obično odnosi na biološki pol ili društvene uloge. Važno je znati kako se imenice klasifikuju, jer to može uticati na izbor pridjeva i zamjenica u vašim rečenicama.
 
=== Kako se imenice dele po rodu? ===
 
U vijetnamskom jeziku, imenice se mogu klasifikovati u tri glavne kategorije: muške, ženske i neutrale. Ove kategorije se najčešće koriste za označavanje ljudi i nekih životinja, dok se kod stvari rod obično ne uzima u obzir.
 
==== Muške imenice ====
 
Muške imenice su one koje se koriste za označavanje muških osoba ili životinja. Evo nekoliko primera:
 
{| class="wikitable"


Vijetnamski jezik ima tri razine imenica:
! Vijetnamski !! Izgovor !! Srpski
* Những từ chỉ đồ vật, hiện tượng tự nhiên và con người
* Những từ chỉ động vật, chim, cá và côn trùng
* Những từ chỉ khái niệm trừu tượng và tên riêng


== Rodovi imenica ==
|-


U vijetnamskom jeziku, rodovi nisu označeni pomoću članova kao u nekim drugim jezicima. Rod se određuje na temelju konteksta ili pomoću riječi koja dolazi ispred imenice.
| ông || /ʔoŋ/ || otac, gospodin


Primjerice, u rečenici "Tôi thích quả táo" (volim jabuku), "quả" znači "plod" i koristi se kao mjerač za voće. U ovom slučaju, "quả" se koristi kao mjerač za jabuku, koja je ženskog roda, pa se stoga "táo" smatra ženskim rodom.
|-


U drugoj rečenici "Tôi thích con mèo" (volim mačku), "con" se koristi kao mjerač za životinje, što znači da se "mèo" smatra muškim rodom.
| con trai || /kɔn tʂai/ || sin
 
|-
 
| anh || /aɲ/ || stariji brat
 
|}


== Primjeri ==
==== Ženske imenice ====


Evo nekoliko primjera vijetnamskih imenica:
Ženske imenice se koriste za označavanje ženskih osoba ili životinja. Pogledajmo primere:


{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
! Vijetnamski !! Izgovor !! Srpski
! Vijetnamski !! Izgovor !! Srpski
|-
|-
| con chó || kon čo || pas
 
| || /ɓaː/ || baka, gospođa
 
|-
|-
| con mèo || kon meo || mačka
 
| con gái || /kɔn ɡaːi/ || ćerka
 
|-
 
| chị || /tʃi˧˩/ || starija sestra
 
|}
 
==== Neutralne imenice ====
 
Neutralne imenice ne pripadaju nijednom rodu, a najčešće su to stvari ili pojmovi. Evo nekoliko primera:
 
{| class="wikitable"
 
! Vijetnamski !! Izgovor !! Srpski
 
|-
|-
| con chim || kon čim || ptica
 
| bàn || /ɓa:n/ || sto
 
|-
|-
| quả táo || kwa tao || jabuka
 
| sách || /saːk/ || knjiga
 
|-
|-
| quả bóng || kwa bong || lopta
 
| xe || /seː/ || auto
 
|}
|}


== Zaključak ==
=== Korišćenje roda u rečenicama ===
 
Kada koristite imenice u rečenicama, važno je znati koji rod se koristi kako biste pravilno odabrali pridjeve i zamjenice. Na primer:
 
* '''Muške imenice''': "Ông ấy là bác sĩ" (On je doktor). Ovde se koristi "ông" što je muška imenica.
 
* '''Ženske imenice''': "Bà ấy là giáo viên" (Ona je učiteljica). "Bà" označava žensku osobu.
 
* '''Neutralne imenice''': "Sách này rất hay" (Ova knjiga je veoma dobra). Ovde "sách" ne nosi rod.
 
=== Vežbe i primene ===
 
Sada kada smo prošli kroz osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku, vreme je da se malo igramo! Evo nekoliko vežbi koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili.
 
==== Vežba 1: Prevedite rečenice ====
 
Prevedite sledeće rečenice na vijetnamski jezik:
 
1. Moj otac je učitelj.
 
2. Moja sestra je doktor.
 
3. Ova knjiga je zanimljiva.
 
==== Rešenja: ====
 
1. "Cha tôi là giáo viên."
 
2. "Chị tôi là bác sĩ."
 
3. "Cuốn sách này rất thú vị."
 
==== Vežba 2: Identifikujte rod ====
 
Za svaku imenicu ispod, odredite da li je muška, ženska ili neutralna:
 
1. mèo (mačka)
 
2. con trai (sin)
 
3. cô (učiteljica)
 
==== Rešenja: ====
 
1. Mèo - ženska (u većini konteksta, iako može biti i muška)
 
2. Con trai - muška


U ovom smo času naučili kako se imenice dijele u tri razine u vijetnamskom jeziku i kako se rodovi određuju na temelju konteksta ili pomoću mjerača koji dolaze ispred imenice. U sljedećem času ćemo se baviti glagolima u vijetnamskom jeziku.
3. Cô - ženska
 
=== Zaključak ===
 
U ovoj lekciji smo istražili osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku. Razumeli smo kako se imenice dele na muške, ženske i neutralne, kao i kako se to odražava u rečenicama. Imajte na umu da se praksa uvek isplati, pa vežbajte što više možete!


{{#seo:
{{#seo:
|title=Vijetnamska gramatika: Imenice i rod
 
|keywords=vijetnamski, gramatika, imenice, rod, učenje jezika
|title=Imenice i Rod u Vijetnamskom Jeziku
|description=U ovom času naučit ćete kako se imenice dijele u tri razine u vijetnamskom jeziku i kako se rodovi određuju na temelju konteksta ili pomoću mjerača koji dolaze ispred imenice.
 
|keywords=imenice, rod, vijetnamski jezik, gramatika, početnici
 
|description=U ovoj lekciji, naučićete o imenicama i rodu u vijetnamskom jeziku, kao i kako ih pravilno koristiti.
 
}}
}}


{{Vietnamese-0-to-A1-Course-TOC-sr}}
{{Template:Vietnamese-0-to-A1-Course-TOC-sr}}


[[Category:Course]]
[[Category:Course]]
Line 55: Line 155:
[[Category:0-to-A1-Course]]
[[Category:0-to-A1-Course]]
[[Category:Vietnamese-0-to-A1-Course]]
[[Category:Vietnamese-0-to-A1-Course]]
<span gpt></span> <span model=gpt-3.5-turbo></span> <span temperature=0.7></span>
<span openai_correct_model></span> <span gpt></span> <span model=gpt-4o-mini></span> <span temperature=0.7></span>
 
 


==Остале лекције==
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Future-Tense-Verbs/sr|0 do A1 Tečaj → Gramatika → Buduće glagolske imenice]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Adjectives/sr|0 do A1 Kurs → Gramatika → Pridjevi]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Past-Tense-Verbs/sr|0 do A1 tečaja → Gramatika → Pridjevi prošlog vremena]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Pronouns-and-Personal-Pronouns/sr|0 do A1 kursa → Gramatika → Zamenice i lične zamenice]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Possessive-Pronouns/sr|0 do A1 Tečaj → Gramatika → Posvojne zamjenice]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/0-to-A1-Course/sr|0 to A1 Course]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Present-Tense-Verbs/sr|0 do A1 Tečaj → Gramatika → Sadašnje vremenske glagole]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Modal-Verbs/sr|0 do A1 kurs → Gramatika → Modalni glagoli]]
* [[Language/Vietnamese/Grammar/Adverbs/sr|Tečaj od 0 do A1 → Gramatika → Prilozi]]


{{Vietnamese-Page-Bottom}}
{{Vietnamese-Page-Bottom}}

Latest revision as of 20:21, 12 August 2024


Vietnamese-Language-PolyglotClub.png
Vijetnamski Gramatika0 do A1 KursImenice i Rod

Uvod[edit | edit source]

Dobrodošli na lekciju o vijetnamskoj gramatici, gde ćemo istražiti svet imenicâ i roda! Razumevanje roda imenicâ je veoma važno za pravilno korišćenje jezika i komunikaciju. U ovoj lekciji, fokusiraćemo se na to kako se imenice u vijetnamskom jeziku razdvajaju prema rodu, kao i na pravila i primere koji će vam olakšati učenje. Pripremite se da otkrijete zanimljive aspekte vijetnamskog jezika!

Značaj roda u vijetnamskom jeziku[edit | edit source]

U vijetnamskom jeziku, imenice nemaju gramatički rod kao u nekim drugim jezicima (poput srpskog ili nemačkog). Umesto toga, rod se obično odnosi na biološki pol ili društvene uloge. Važno je znati kako se imenice klasifikuju, jer to može uticati na izbor pridjeva i zamjenica u vašim rečenicama.

Kako se imenice dele po rodu?[edit | edit source]

U vijetnamskom jeziku, imenice se mogu klasifikovati u tri glavne kategorije: muške, ženske i neutrale. Ove kategorije se najčešće koriste za označavanje ljudi i nekih životinja, dok se kod stvari rod obično ne uzima u obzir.

Muške imenice[edit | edit source]

Muške imenice su one koje se koriste za označavanje muških osoba ili životinja. Evo nekoliko primera:

Vijetnamski Izgovor Srpski
ông /ʔoŋ/ otac, gospodin
con trai /kɔn tʂai/ sin
anh /aɲ/ stariji brat

Ženske imenice[edit | edit source]

Ženske imenice se koriste za označavanje ženskih osoba ili životinja. Pogledajmo primere:

Vijetnamski Izgovor Srpski
/ɓaː/ baka, gospođa
con gái /kɔn ɡaːi/ ćerka
chị /tʃi˧˩/ starija sestra

Neutralne imenice[edit | edit source]

Neutralne imenice ne pripadaju nijednom rodu, a najčešće su to stvari ili pojmovi. Evo nekoliko primera:

Vijetnamski Izgovor Srpski
bàn /ɓa:n/ sto
sách /saːk/ knjiga
xe /seː/ auto

Korišćenje roda u rečenicama[edit | edit source]

Kada koristite imenice u rečenicama, važno je znati koji rod se koristi kako biste pravilno odabrali pridjeve i zamjenice. Na primer:

  • Muške imenice: "Ông ấy là bác sĩ" (On je doktor). Ovde se koristi "ông" što je muška imenica.
  • Ženske imenice: "Bà ấy là giáo viên" (Ona je učiteljica). "Bà" označava žensku osobu.
  • Neutralne imenice: "Sách này rất hay" (Ova knjiga je veoma dobra). Ovde "sách" ne nosi rod.

Vežbe i primene[edit | edit source]

Sada kada smo prošli kroz osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku, vreme je da se malo igramo! Evo nekoliko vežbi koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili.

Vežba 1: Prevedite rečenice[edit | edit source]

Prevedite sledeće rečenice na vijetnamski jezik:

1. Moj otac je učitelj.

2. Moja sestra je doktor.

3. Ova knjiga je zanimljiva.

Rešenja:[edit | edit source]

1. "Cha tôi là giáo viên."

2. "Chị tôi là bác sĩ."

3. "Cuốn sách này rất thú vị."

Vežba 2: Identifikujte rod[edit | edit source]

Za svaku imenicu ispod, odredite da li je muška, ženska ili neutralna:

1. mèo (mačka)

2. con trai (sin)

3. cô (učiteljica)

Rešenja:[edit | edit source]

1. Mèo - ženska (u većini konteksta, iako može biti i muška)

2. Con trai - muška

3. Cô - ženska

Zaključak[edit | edit source]

U ovoj lekciji smo istražili osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku. Razumeli smo kako se imenice dele na muške, ženske i neutralne, kao i kako se to odražava u rečenicama. Imajte na umu da se praksa uvek isplati, pa vežbajte što više možete!


Остале лекције[edit | edit source]