Difference between revisions of "Language/Mandarin-chinese/Grammar/Complex-Verb-Phrases/sr"
m (Quick edit) |
m (Quick edit) |
||
Line 1: | Line 1: | ||
{{Mandarin-chinese-Page-Top}} | {{Mandarin-chinese-Page-Top}} | ||
<div class="pg_page_title"><span lang>[[Language/Mandarin-chinese/sr|Mandarinski kineski]] </span> → <span cat>[[Language/Mandarin-chinese/Grammar/sr|Gramatika]]</span> → <span level>[[Language/Mandarin-chinese/Grammar/0-to-A1-Course/sr|0 do A1 kurs]]</span> → <span title>Kompleksne glagolske fraze</span></div> | |||
Učenje mandarinskog kineskog jezika može delovati zastrašujuće na prvi pogled, ali razumevanje kompleksnih glagolskih fraza može učiniti vaše komunikacijske veštine mnogo bogatijim i dinamičnijim. U ovoj lekciji, fokusiraćemo se na to kako da pravilno gradimo kompleksne glagolske fraze, koristeći različite tipove glagola i gramatičke strukture koje su od ključnog značaja za razumevanje i upotrebu jezika. | |||
Kompleksne glagolske fraze omogućavaju nam da izražavamo složenije misli i ideje, što je posebno korisno u svakodnevnoj komunikaciji. Ova lekcija će vas naučiti kako da pravilno koristite glagole sa različitim objektima, kako da ih kombinujete sa priloškim odredbama, kao i kako da razumete redosled reči u kompleksnim frazama. | |||
__TOC__ | __TOC__ | ||
== | === Uvod u kompleksne glagolske fraze === | ||
U mandarinskom kineskom jeziku, glagoli su ključni elementi rečenice. Oni ne samo da označavaju radnju, već mogu i da prenesu dodatne informacije kroz različite oblike i strukture. Razumevanje ovih struktura je ključno za uspešnu komunikaciju. | |||
==== Osnovne vrste glagola ==== | |||
U mandarinskom jeziku razlikujemo nekoliko vrsta glagola: | |||
* '''Glavni glagoli''' - označavaju radnju ili stanje. | |||
* '''Pomoćni glagoli''' - koriste se zajedno sa glavnim glagolima kako bi dodali dodatno značenje (npr. da, mogu, hoću). | |||
* '''Glagoli sa predlozima''' - koriste se da izraze odnos između glagola i objekta. | |||
=== Struktura kompleksnih glagolskih fraza === | |||
U | U mandarinskom jeziku, redosled reči u rečenici je veoma važan. Obično, struktura rečenice prati obrazac: '''Subjekat + Glagol + Objekt'''. Kada dodajemo kompleksne fraze, ova struktura može postati složenija. | ||
=== | ==== Primeri kompleksnih glagolskih fraza ==== | ||
U nastavku su primeri kompleksnih glagolskih fraza. Ovi primeri će vam pomoći da shvatite kako se različite vrste glagola kombinuju sa drugim elementima rečenice. | |||
{| class="wikitable" | {| class="wikitable" | ||
! | |||
! Mandarin Chinese !! Pronunciation !! Serbian | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 我想吃饭 || Wǒ xiǎng chī fàn || Želim da jedem | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 她正在看书 || Tā zhèngzài kàn shū || Ona trenutno čita knjigu | |||
|- | |- | ||
| 他们会去游泳 || Tāmen huì qù yóuyǒng || Oni će ići da plivaju | |||
|- | |||
| 我们需要买水 || Wǒmen xūyào mǎi shuǐ || Treba da kupimo vodu | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 他想要学习汉语 || Tā xiǎngyào xuéxí Hànyǔ || On želi da uči kineski | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 我们打算去旅行 || Wǒmen dǎsuàn qù lǚxíng || Planiramo da idemo na put | |||
|- | |- | ||
| 她喜欢喝茶 || Tā xǐhuān hē chá || Ona voli da pije čaj | |||
|- | |||
| 你能帮我吗 || Nǐ néng bāng wǒ ma || Možeš li mi pomoći? | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 我在家工作 || Wǒ zài jiā gōngzuò || Radim od kuće | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 他每天跑步 || Tā měitiān pǎobù || On svakodnevno trči | |||
|} | |} | ||
U | === Upotreba priloških odredaba === | ||
Priloške odredbe se koriste za dodatno objašnjenje glagolske radnje. U mandarinskom jeziku, prilozi se često koriste da bi opisali kako, kada ili gde se nešto dešava. | |||
=== | ==== Primeri priloških odredaba ==== | ||
U nastavku su primeri rečenica koje koriste priloške odredbe: | |||
{| class="wikitable" | {| class="wikitable" | ||
! | |||
! Mandarin Chinese !! Pronunciation !! Serbian | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 我晚上去看电影 || Wǒ wǎnshàng qù kàn diànyǐng || Idem da gledam film večeras | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 他慢慢走 || Tā mànmàn zǒu || On polako hoda | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 她在学校学习 || Tā zài xuéxiào xuéxí || Ona uči u školi | |||
|- | |||
| 他们一起吃午饭 || Tāmen yīqǐ chī wǔfàn || Oni zajedno jedu ručak | |||
|- | |||
| 我们明天去购物 || Wǒmen míngtiān qù gòuwù || Idemo u kupovinu sutra | |||
|} | |} | ||
=== Vežbe za praktikovanje === | |||
Evo nekoliko vežbi koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili. Svaka vežba će sadržati pitanje ili zadatak koji treba da uradite. Nakon svake vežbe, pruženi su odgovori i objašnjenja. | |||
==== Vežba 1: Prevedi rečenice ==== | |||
Prevedite sledeće rečenice sa srpskog na mandarinski kineski: | |||
1. Želim da pijem vodu. | |||
2. On ide na posao. | |||
3. Mi učimo kineski jezik. | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我想喝水 || Wǒ xiǎng hē shuǐ | |||
2. 他去上班 || Tā qù shàngbān | |||
3. 我们在学习汉语 || Wǒmen zài xuéxí Hànyǔ | |||
==== Vežba 2: Upotreba priloških odredaba ==== | |||
Napišite rečenice koristeći priloške odredbe za sledeće glagole: | |||
1. trčati | |||
2. učiti | |||
3. jesti | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 他快速地跑步 || Tā kuàisù de pǎobù (On brzo trči) | |||
2. 她认真地学习 || Tā rènzhēn de xuéxí (Ona ozbiljno uči) | |||
3. 我们愉快地吃饭 || Wǒmen yúkuài de chīfàn (Mi radosno jedemo) | |||
==== Vežba 3: Kombinovanje glagola ==== | |||
Kombinujte sledeće glagole sa odgovarajućim objektima: | |||
1. kupovati | |||
2. gledati | |||
3. slušati | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我们在买水果 || Wǒmen zài mǎi shuǐguǒ (Mi kupujemo voće) | |||
2. 她正在看电视 || Tā zhèngzài kàn diànshì (Ona trenutno gleda televiziju) | |||
3. 他喜欢听音乐 || Tā xǐhuān tīng yīnyuè (On voli da sluša muziku) | |||
==== Vežba 4: Razumeti redosled reči ==== | |||
Preuredite sledeće rečenice u ispravan redosled: | |||
1. 水我喝 || (vodu ja pijem) | |||
2. 今天她去 || (danas ona ide) | |||
U ovoj lekciji | 3. 学习我们汉语 || (učimo mi kineski) | ||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我喝水 || Wǒ hē shuǐ (Ja pijem vodu) | |||
2. 她今天去 || Tā jīntiān qù (Ona ide danas) | |||
3. 我们学习汉语 || Wǒmen xuéxí Hànyǔ (Mi učimo kineski) | |||
==== Vežba 5: Dovršavanje rečenica ==== | |||
Dovršite sledeće rečenice koristeći odgovarajuće glagole: | |||
1. 我__书 || (ja __ knjigu) | |||
2. 她__家 || (ona __ kuću) | |||
3. 他们__水 || (oni __ vodu) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我读书 || Wǒ dú shū (Ja čitam knjigu) | |||
2. 她回家 || Tā huí jiā (Ona se vraća kući) | |||
3. 他们喝水 || Tāmen hē shuǐ (Oni piju vodu) | |||
==== Vežba 6: Formiranje pitanja ==== | |||
Formirajte pitanja koristeći glagole iz sledećih rečenica: | |||
1. 你喜欢茶 || (Ti voliš čaj) | |||
2. 他去商店 || (On ide u prodavnicu) | |||
3. 我们学习汉语 || (Mi učimo kineski) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 你喜欢茶吗?|| Nǐ xǐhuān chá ma? (Da li voliš čaj?) | |||
2. 他去商店吗?|| Tā qù shāngdiàn ma? (Da li on ide u prodavnicu?) | |||
3. 我们学习汉语吗?|| Wǒmen xuéxí Hànyǔ ma? (Da li učimo kineski?) | |||
==== Vežba 7: Ispuni prazna mesta ==== | |||
Ispunite prazna mesta u sledećim rečenicama koristeći odgovarajuće glagole: | |||
1. 他__足球 || (On __ fudbal) | |||
2. 我__书 || (Ja __ knjigu) | |||
3. 她__音乐 || (Ona __ muziku) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 他踢足球 || Tā tī zúqiú (On igra fudbal) | |||
2. 我读书 || Wǒ dú shū (Ja čitam knjigu) | |||
3. 她听音乐 || Tā tīng yīnyuè (Ona sluša muziku) | |||
==== Vežba 8: Prevod fraza ==== | |||
Prevedite sledeće fraze sa mandarinskog na srpski: | |||
1. 她喜欢旅行 || | |||
2. 我想吃冰淇淋 || | |||
3. 他们在看电影 || | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. Ona voli da putuje. | |||
2. Želim da jedem sladoled. | |||
3. Oni gledaju film. | |||
==== Vežba 9: Upoznaj rečenice ==== | |||
Pronađite greške u sledećim rečenicama i ispravite ih: | |||
1. 我们去游泳在河里 || | |||
2. 她喜欢喝水的 || | |||
3. 他每天看书 || | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我们在河里游泳 || Wǒmen zài hé lǐ yóuyǒng (Mi plivamo u reci) | |||
2. 她喜欢喝水 || Tā xǐhuān hē shuǐ (Ona voli da pije vodu) | |||
3. 他每天都看书 || Tā měitiān dōu kàn shū (On svakodnevno čita knjigu) | |||
==== Vežba 10: Kombinovanje složenih fraza ==== | |||
Kombinujte sledeće fraze u jednu: | |||
1. 我想学习汉语 || (Želim da učim kineski) | |||
2. 我们去图书馆 || (Idemo u biblioteku) | |||
'''Rešenja:''' | |||
我想去图书馆学习汉语 || Wǒ xiǎng qù túshūguǎn xuéxí Hànyǔ (Želim da idem u biblioteku da učim kineski) | |||
U ovoj lekciji ste naučili kako da gradite kompleksne glagolske fraze u mandarinskom kineskom jeziku. Nastavite da vežbate i primenjujete ove veštine u svakodnevnom govoru kako biste postali sve sigurniji u komunikaciji na mandarinskom jeziku. | |||
{{#seo: | {{#seo: | ||
|title=Kompleksne glagolske fraze u mandarinskom kineskom jeziku | |||
|keywords=mandarinski kineski, gramatika, kompleksne glagolske fraze, učenje kineskog, kineski jezik | |||
|description=U ovoj lekciji naučićete kako da gradite kompleksne glagolske fraze u mandarinskom kineskom jeziku koristeći različite tipove glagola i gramatičke strukture. | |||
}} | |||
{{Mandarin-chinese-0-to-A1-Course-TOC-sr}} | {{Template:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course-TOC-sr}} | ||
[[Category:Course]] | [[Category:Course]] | ||
Line 90: | Line 309: | ||
[[Category:0-to-A1-Course]] | [[Category:0-to-A1-Course]] | ||
[[Category:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course]] | [[Category:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course]] | ||
<span gpt></span> <span model=gpt- | <span openai_correct_model></span> <span gpt></span> <span model=gpt-4o-mini></span> <span temperature=0.7></span> | ||
Latest revision as of 00:16, 12 August 2024
Učenje mandarinskog kineskog jezika može delovati zastrašujuće na prvi pogled, ali razumevanje kompleksnih glagolskih fraza može učiniti vaše komunikacijske veštine mnogo bogatijim i dinamičnijim. U ovoj lekciji, fokusiraćemo se na to kako da pravilno gradimo kompleksne glagolske fraze, koristeći različite tipove glagola i gramatičke strukture koje su od ključnog značaja za razumevanje i upotrebu jezika.
Kompleksne glagolske fraze omogućavaju nam da izražavamo složenije misli i ideje, što je posebno korisno u svakodnevnoj komunikaciji. Ova lekcija će vas naučiti kako da pravilno koristite glagole sa različitim objektima, kako da ih kombinujete sa priloškim odredbama, kao i kako da razumete redosled reči u kompleksnim frazama.
Uvod u kompleksne glagolske fraze[edit | edit source]
U mandarinskom kineskom jeziku, glagoli su ključni elementi rečenice. Oni ne samo da označavaju radnju, već mogu i da prenesu dodatne informacije kroz različite oblike i strukture. Razumevanje ovih struktura je ključno za uspešnu komunikaciju.
Osnovne vrste glagola[edit | edit source]
U mandarinskom jeziku razlikujemo nekoliko vrsta glagola:
- Glavni glagoli - označavaju radnju ili stanje.
- Pomoćni glagoli - koriste se zajedno sa glavnim glagolima kako bi dodali dodatno značenje (npr. da, mogu, hoću).
- Glagoli sa predlozima - koriste se da izraze odnos između glagola i objekta.
Struktura kompleksnih glagolskih fraza[edit | edit source]
U mandarinskom jeziku, redosled reči u rečenici je veoma važan. Obično, struktura rečenice prati obrazac: Subjekat + Glagol + Objekt. Kada dodajemo kompleksne fraze, ova struktura može postati složenija.
Primeri kompleksnih glagolskih fraza[edit | edit source]
U nastavku su primeri kompleksnih glagolskih fraza. Ovi primeri će vam pomoći da shvatite kako se različite vrste glagola kombinuju sa drugim elementima rečenice.
Mandarin Chinese | Pronunciation | Serbian |
---|---|---|
我想吃饭 | Wǒ xiǎng chī fàn | Želim da jedem |
她正在看书 | Tā zhèngzài kàn shū | Ona trenutno čita knjigu |
他们会去游泳 | Tāmen huì qù yóuyǒng | Oni će ići da plivaju |
我们需要买水 | Wǒmen xūyào mǎi shuǐ | Treba da kupimo vodu |
他想要学习汉语 | Tā xiǎngyào xuéxí Hànyǔ | On želi da uči kineski |
我们打算去旅行 | Wǒmen dǎsuàn qù lǚxíng | Planiramo da idemo na put |
她喜欢喝茶 | Tā xǐhuān hē chá | Ona voli da pije čaj |
你能帮我吗 | Nǐ néng bāng wǒ ma | Možeš li mi pomoći? |
我在家工作 | Wǒ zài jiā gōngzuò | Radim od kuće |
他每天跑步 | Tā měitiān pǎobù | On svakodnevno trči |
Upotreba priloških odredaba[edit | edit source]
Priloške odredbe se koriste za dodatno objašnjenje glagolske radnje. U mandarinskom jeziku, prilozi se često koriste da bi opisali kako, kada ili gde se nešto dešava.
Primeri priloških odredaba[edit | edit source]
U nastavku su primeri rečenica koje koriste priloške odredbe:
Mandarin Chinese | Pronunciation | Serbian |
---|---|---|
我晚上去看电影 | Wǒ wǎnshàng qù kàn diànyǐng | Idem da gledam film večeras |
他慢慢走 | Tā mànmàn zǒu | On polako hoda |
她在学校学习 | Tā zài xuéxiào xuéxí | Ona uči u školi |
他们一起吃午饭 | Tāmen yīqǐ chī wǔfàn | Oni zajedno jedu ručak |
我们明天去购物 | Wǒmen míngtiān qù gòuwù | Idemo u kupovinu sutra |
Vežbe za praktikovanje[edit | edit source]
Evo nekoliko vežbi koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili. Svaka vežba će sadržati pitanje ili zadatak koji treba da uradite. Nakon svake vežbe, pruženi su odgovori i objašnjenja.
Vežba 1: Prevedi rečenice[edit | edit source]
Prevedite sledeće rečenice sa srpskog na mandarinski kineski:
1. Želim da pijem vodu.
2. On ide na posao.
3. Mi učimo kineski jezik.
Rešenja:
1. 我想喝水 || Wǒ xiǎng hē shuǐ
2. 他去上班 || Tā qù shàngbān
3. 我们在学习汉语 || Wǒmen zài xuéxí Hànyǔ
Vežba 2: Upotreba priloških odredaba[edit | edit source]
Napišite rečenice koristeći priloške odredbe za sledeće glagole:
1. trčati
2. učiti
3. jesti
Rešenja:
1. 他快速地跑步 || Tā kuàisù de pǎobù (On brzo trči)
2. 她认真地学习 || Tā rènzhēn de xuéxí (Ona ozbiljno uči)
3. 我们愉快地吃饭 || Wǒmen yúkuài de chīfàn (Mi radosno jedemo)
Vežba 3: Kombinovanje glagola[edit | edit source]
Kombinujte sledeće glagole sa odgovarajućim objektima:
1. kupovati
2. gledati
3. slušati
Rešenja:
1. 我们在买水果 || Wǒmen zài mǎi shuǐguǒ (Mi kupujemo voće)
2. 她正在看电视 || Tā zhèngzài kàn diànshì (Ona trenutno gleda televiziju)
3. 他喜欢听音乐 || Tā xǐhuān tīng yīnyuè (On voli da sluša muziku)
Vežba 4: Razumeti redosled reči[edit | edit source]
Preuredite sledeće rečenice u ispravan redosled:
1. 水我喝 || (vodu ja pijem)
2. 今天她去 || (danas ona ide)
3. 学习我们汉语 || (učimo mi kineski)
Rešenja:
1. 我喝水 || Wǒ hē shuǐ (Ja pijem vodu)
2. 她今天去 || Tā jīntiān qù (Ona ide danas)
3. 我们学习汉语 || Wǒmen xuéxí Hànyǔ (Mi učimo kineski)
Vežba 5: Dovršavanje rečenica[edit | edit source]
Dovršite sledeće rečenice koristeći odgovarajuće glagole:
1. 我__书 || (ja __ knjigu)
2. 她__家 || (ona __ kuću)
3. 他们__水 || (oni __ vodu)
Rešenja:
1. 我读书 || Wǒ dú shū (Ja čitam knjigu)
2. 她回家 || Tā huí jiā (Ona se vraća kući)
3. 他们喝水 || Tāmen hē shuǐ (Oni piju vodu)
Vežba 6: Formiranje pitanja[edit | edit source]
Formirajte pitanja koristeći glagole iz sledećih rečenica:
1. 你喜欢茶 || (Ti voliš čaj)
2. 他去商店 || (On ide u prodavnicu)
3. 我们学习汉语 || (Mi učimo kineski)
Rešenja:
1. 你喜欢茶吗?|| Nǐ xǐhuān chá ma? (Da li voliš čaj?)
2. 他去商店吗?|| Tā qù shāngdiàn ma? (Da li on ide u prodavnicu?)
3. 我们学习汉语吗?|| Wǒmen xuéxí Hànyǔ ma? (Da li učimo kineski?)
Vežba 7: Ispuni prazna mesta[edit | edit source]
Ispunite prazna mesta u sledećim rečenicama koristeći odgovarajuće glagole:
1. 他__足球 || (On __ fudbal)
2. 我__书 || (Ja __ knjigu)
3. 她__音乐 || (Ona __ muziku)
Rešenja:
1. 他踢足球 || Tā tī zúqiú (On igra fudbal)
2. 我读书 || Wǒ dú shū (Ja čitam knjigu)
3. 她听音乐 || Tā tīng yīnyuè (Ona sluša muziku)
Vežba 8: Prevod fraza[edit | edit source]
Prevedite sledeće fraze sa mandarinskog na srpski:
1. 她喜欢旅行 ||
2. 我想吃冰淇淋 ||
3. 他们在看电影 ||
Rešenja:
1. Ona voli da putuje.
2. Želim da jedem sladoled.
3. Oni gledaju film.
Vežba 9: Upoznaj rečenice[edit | edit source]
Pronađite greške u sledećim rečenicama i ispravite ih:
1. 我们去游泳在河里 ||
2. 她喜欢喝水的 ||
3. 他每天看书 ||
Rešenja:
1. 我们在河里游泳 || Wǒmen zài hé lǐ yóuyǒng (Mi plivamo u reci)
2. 她喜欢喝水 || Tā xǐhuān hē shuǐ (Ona voli da pije vodu)
3. 他每天都看书 || Tā měitiān dōu kàn shū (On svakodnevno čita knjigu)
Vežba 10: Kombinovanje složenih fraza[edit | edit source]
Kombinujte sledeće fraze u jednu:
1. 我想学习汉语 || (Želim da učim kineski)
2. 我们去图书馆 || (Idemo u biblioteku)
Rešenja:
我想去图书馆学习汉语 || Wǒ xiǎng qù túshūguǎn xuéxí Hànyǔ (Želim da idem u biblioteku da učim kineski)
U ovoj lekciji ste naučili kako da gradite kompleksne glagolske fraze u mandarinskom kineskom jeziku. Nastavite da vežbate i primenjujete ove veštine u svakodnevnom govoru kako biste postali sve sigurniji u komunikaciji na mandarinskom jeziku.
Остале лекције[edit | edit source]
- Курс 0 до A1 → Граматика → Лични заменици и притежне заменице
- Nivo 0 do A1 → Gramatika → Pokazni zamenici i upitni zamenici
- Курс од 0 до A1 → Граматика → Увод у тоналитет кинеског језика
- Курс 0 до А1 → Граматика → Модални глаголи и помоћни глаголи
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Superlativni oblik i korišćenje
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Pinyin uvod
- Subject Verb Object Structure
- 0 do A1 tečaj → Gramatika → Čestice i strukturne čestice
- Tečaj 0 do A1 → Gramatika → Tonovi u paru
- 0 to A1 Course
- Курс за почетнике 0 до A1 → Граматика → Питања и структура питања
- Curso de 0 a A1 → Gramatika → Komparativni oblik i upotreba
- Kurs 0 do A1 → Gramatika → Negacija i veznici
- 0 do A1 tečaja → Gramatika → Glagoli radnje i stanja