Difference between revisions of "Language/Mandarin-chinese/Grammar/Action-Verbs-and-Stative-Verbs/sr"
m (Quick edit) |
m (Quick edit) |
||
(One intermediate revision by the same user not shown) | |||
Line 1: | Line 1: | ||
{{Mandarin-chinese-Page-Top}} | {{Mandarin-chinese-Page-Top}} | ||
<div class="pg_page_title"><span lang>[[Language/Mandarin-chinese/sr|Mandarinski kineski]] </span> → <span cat>[[Language/Mandarin-chinese/Grammar/sr|Gramatika]]</span> → <span level>[[Language/Mandarin-chinese/Grammar/0-to-A1-Course/sr|0 do A1 kurs]]</span> → <span title>Glagoli akcije i glagoli stanja</span></div> | |||
U ovom poglavlju fokusiraćemo se na razliku između '''glagola akcije''' i '''glagola stanja''' u mandarinskom kineskom jeziku. Razumevanje ovih kategorija glagola je ključno za pravilno konstruisanje rečenica i izražavanje misli na kineskom jeziku. Učićemo kako da identifikujemo ove glagole, kako ih pravilno koristimo, i pružićemo vam mnoštvo primera i vežbi kako biste dodatno učvrstili svoje znanje. | |||
__TOC__ | |||
=== Uvod u glagole akcije i glagole stanja === | |||
Glagoli u kineskom jeziku mogu se podeliti na dve glavne kategorije: '''glagoli akcije''' i '''glagoli stanja'''. Ova podela je bitna jer se koristi u svakodnevnom govoru, kao i u pisanju. Razumevanje razlike između njih pomoći će vam da bolje komunicirate i da pravilno strukturirate rečenice. | |||
'''Glagoli akcije''' su oni koji izražavaju fizičke ili mentalne aktivnosti. Na primer, kada kažemo da neko '''trči''' ili '''misli''', koristimo glagole akcije. S druge strane, '''glagoli stanja''' se koriste za opisivanje stanja ili situacije, kao što su '''biti''', '''imati''', ili '''znati'''. Ovi glagoli ne izražavaju aktivnost, već stanje ili svojstvo. | |||
=== Razlika između glagola akcije i glagola stanja === | |||
U ovoj sekciji, razmotrićemo razlike između ovih vrsta glagola kroz primere: | |||
Evo nekoliko | ==== Glagoli akcije ==== | ||
Glagoli akcije su dinamični i predstavljaju radnje koje se dešavaju ili mogu da se dese. Evo nekoliko primera: | |||
{| class="wikitable" | {| class="wikitable" | ||
! Mandarin Chinese !! | |||
! Mandarin Chinese !! Pronunciation !! Serbian | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 跑 (pǎo) || [pʰaʊ̯] || trčati | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 学 (xué) || [ɕyɛ˧˥] || učiti | |||
|- | |- | ||
| 看 || | |||
| 吃 (chī) || [tʂʰɨ˥] || jesti | |||
|- | |||
| 走 (zǒu) || [tsou̯] || hodati | |||
|- | |||
| 看 (kàn) || [kʰan˥] || gledati | |||
|- | |||
| 读 (dú) || [tu˧˥] || čitati | |||
|- | |||
| 写 (xiě) || [ɕjɛ˧˥] || pisati | |||
|- | |||
| 说 (shuō) || [ʂwɔ˥] || govoriti | |||
|- | |||
| 游泳 (yóuyǒng) || [joʊ̯˧˥ jʊŋ˧˥] || plivati | |||
|- | |||
| 笑 (xiào) || [ɕjɑʊ̯˥] || smejati se | |||
|} | |} | ||
== Glagoli stanja == | ==== Glagoli stanja ==== | ||
Glagoli stanja, s druge strane, opisuju stanje ili situaciju. Pogledajmo nekoliko primera: | |||
{| class="wikitable" | {| class="wikitable" | ||
! Mandarin Chinese !! | |||
! Mandarin Chinese !! Pronunciation !! Serbian | |||
|- | |||
| 是 (shì) || [ʂɨ˥] || biti | |||
|- | |||
| 有 (yǒu) || [joʊ̯˨˩] || imati | |||
|- | |||
| 觉得 (juéde) || [tɕyɛ˧˥ tɤ] || smatrati | |||
|- | |||
| 知道 (zhīdào) || [ʈʂɨ˥ tɑʊ̯] || znati | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 喜欢 (xǐhuān) || [ɕi˨˩xwæn˥] || voleti | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 需要 (xūyào) || [ɕy˥˩ jɑʊ̯] || trebati | |||
|- | |- | ||
| | |||
| 能 (néng) || [nəŋ˧˥] || moći | |||
|- | |||
| 在 (zài) || [tsaɪ̯˥] || biti (na) | |||
|- | |||
| 重要 (zhòngyào) || [ʈʂʊŋ˥ jɑʊ̯] || važan | |||
|- | |||
| 快乐 (kuàilè) || [kʷaɪ̯˥lɤ˧˥] || srećan | |||
|} | |||
=== Pravila korišćenja glagola akcije i stanja === | |||
Sada kada smo razjasnili razliku između glagola akcije i glagola stanja, važno je razumeti kako ih koristiti u rečenicama. | |||
1. '''Glagoli akcije''' se obično koriste kada želimo opisati neku aktivnost ili radnju koju neko obavlja. Na primer: | |||
* '''On trči.''' (他跑。Tā pǎo.) | |||
* '''Ona uči.''' (她学。Tā xué.) | |||
2. '''Glagoli stanja''' se koriste kada želimo izraziti stanje ili osobinu. Na primer: | |||
* '''Ja sam srećan.''' (我快乐。Wǒ kuàilè.) | |||
* '''Oni znaju.''' (他们知道。Tāmen zhīdào.) | |||
3. U kineskom jeziku, redosled reči je ključan. Obično prvo dolazi subjekat, zatim glagol, a zatim objekat (ako je prisutan). Na primer: | |||
* '''On jede jabuku.''' (他吃苹果。Tā chī píngguǒ.) | |||
=== Primeri u rečenicama === | |||
Sada ćemo se fokusirati na primere koji pokazuju kako se glagoli akcije i stanja koriste u rečenicama. | |||
{| class="wikitable" | |||
! Mandarin Chinese !! Pronunciation !! Serbian | |||
|- | |||
| 我在学习中文。 || Wǒ zài xuéxí zhōngwén. || Učim kineski. | |||
|- | |||
| 她喜欢吃水果。 || Tā xǐhuān chī shuǐguǒ. || Ona voli da jede voće. | |||
|- | |||
| 他在跑步。 || Tā zài pǎobù. || On trči. | |||
|- | |||
| 我觉得这个很重要。 || Wǒ juéde zhège hěn zhòngyào. || Smatram da je ovo važno. | |||
|- | |||
| 他们在看电影。 || Tāmen zài kàn diànyǐng. || Gledaju film. | |||
|- | |||
| 我有很多朋友。 || Wǒ yǒu hěnduō péngyǒu. || Imam mnogo prijatelja. | |||
|- | |||
| 她在游泳。 || Tā zài yóuyǒng. || Ona pliva. | |||
|- | |||
| 我想知道你的名字。 || Wǒ xiǎng zhīdào nǐ de míngzì. || Želim da znam tvoje ime. | |||
|- | |||
| 他能说英语。 || Tā néng shuō yīngyǔ. || On može da govori engleski. | |||
|- | |||
| 我快乐因为有你。 || Wǒ kuàilè yīnwèi yǒu nǐ. || Srećan sam jer imam tebe. | |||
|} | |} | ||
== | === Vežbe za učenike === | ||
Sada kada smo pokrili osnove glagola akcije i stanja, vreme je da vežbamo! U nastavku su navedene vežbe koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili. | |||
==== Vežba 1: Prevedite rečenice ==== | |||
Prevedite sledeće rečenice sa srpskog na mandarinski kineski koristeći glagole akcije i stanja: | |||
1. '''Ja učim.''' | |||
2. '''Oni trče.''' | |||
3. '''Ona je srećna.''' | |||
4. '''Mi imamo knjige.''' | |||
5. '''On zna odgovor.''' | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我在学习。 (Wǒ zài xuéxí.) | |||
2. 他们在跑步。 (Tāmen zài pǎobù.) | |||
3. 她快乐。 (Tā kuàilè.) | |||
4. 我们有书。 (Wǒmen yǒu shū.) | |||
5. 他知道答案。 (Tā zhīdào dá'àn.) | |||
==== Vežba 2: Odredite vrstu glagola ==== | |||
U sledećem spisku odredite da li je reč '''glagol akcije''' ili '''glagol stanja''': | |||
1. 吃 (chī) | |||
2. 是 (shì) | |||
3. 走 (zǒu) | |||
4. 知道 (zhīdào) | |||
5. 喜欢 (xǐhuān) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. Glagol akcije | |||
2. Glagol stanja | |||
3. Glagol akcije | |||
4. Glagol stanja | |||
5. Glagol stanja | |||
==== Vežba 3: Popunite prazna mesta ==== | |||
Popunite prazna mesta u sledećim rečenicama koristeći odgovarajuće glagole: | |||
1. 他 __________ (trči). | |||
2. 我 __________ (imati) 一只狗。 | |||
3. 她 __________ (smejati se) 很开心。 | |||
4. 他们 __________ (učiti) 中文。 | |||
5. 我 __________ (znati) 你的名字。 | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 跑 (pǎo) | |||
2. 有 (yǒu) | |||
3. 笑 (xiào) | |||
4. 学 (xué) | |||
5. 知道 (zhīdào) | |||
==== Vežba 4: Prevedite na srpski ==== | |||
Prevedite sledeće rečenice sa mandarinskog kineskog na srpski: | |||
1. 我在吃水果。 | |||
2. 她是医生。 | |||
3. 我们喜欢看电影。 | |||
4. 他们有很多钱。 | |||
5. 我觉得这很简单。 | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. Ja jedem voće. | |||
2. Ona je doktor. | |||
3. Mi volimo da gledamo filmove. | |||
4. Oni imaju mnogo novca. | |||
5. Smatram da je ovo lako. | |||
==== Vežba 5: Konstruišite rečenice ==== | |||
Konstruišite rečenice koristeći sledeće glagole: | |||
* 吃 (chī) - jesti | |||
* 学 (xué) - učiti | |||
* 知道 (zhīdào) - znati | |||
* 跑 (pǎo) - trčati | |||
* 快乐 (kuàilè) - biti srećan | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我在吃苹果。(Wǒ zài chī píngguǒ.) - Ja jedem jabuku. | |||
2. 我在学习汉语。(Wǒ zài xuéxí hànyǔ.) - Učim kineski jezik. | |||
3. 我知道这个。(Wǒ zhīdào zhège.) - Znam ovo. | |||
4. 他在跑步。(Tā zài pǎobù.) - On trči. | |||
5. 她很快乐。(Tā hěn kuàilè.) - Ona je srećna. | |||
==== Vežba 6: Odgovorite na pitanja ==== | |||
Odgovorite na sledeća pitanja koristeći glagole akcije ili stanja: | |||
1. '''Šta radiš?''' (用 你) | |||
2. '''Kako si?''' (用 你) | |||
3. '''Šta oni rade?''' (用 他们) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 我在学习中文。(Wǒ zài xuéxí zhōngwén.) - Učim kineski. | |||
2. 我很好。(Wǒ hěn hǎo.) - Dobro sam. | |||
3. 他们在看书。(Tāmen zài kàn shū.) - Oni čitaju knjige. | |||
==== Vežba 7: Igra reči ==== | |||
Kreirajte rečenice koristeći reči iz sledeće liste. U svakoj rečenici koristite jedan glagol akcije i jedan glagol stanja: | |||
* 学 (xué) - učiti | |||
* 知道 (zhīdào) - znati | |||
* 跑 (pǎo) - trčati | |||
* 快乐 (kuàilè) - biti srećan | |||
* 吃 (chī) - jesti | |||
'''Rešenja:''' (Primeri rečenica) | |||
1. 我在学习的时候,感到快乐。(Wǒ zài xuéxí de shíhòu, gǎndào kuàilè.) - Kada učim, osećam se srećno. | |||
2. 他在跑步,知道时间不多。(Tā zài pǎobù, zhīdào shíjiān bù duō.) - On trči, zna da nema mnogo vremena. | |||
==== Vežba 8: Izaberite pravi glagol ==== | |||
Izaberite pravi glagol da biste popunili rečenice: | |||
1. 她 __________ (知道/吃) 很多东西。 | |||
2. 我 __________ (跑/快乐) 得很快。 | |||
3. 他们 __________ (学习/是) 汉语。 | |||
4. 我 __________ (有/觉得) 一只猫。 | |||
5. 你 __________ (喜欢/笑) 吗? | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 知道 (zhīdào) | |||
2. 跑 (pǎo) | |||
3. 学习 (xuéxí) | |||
4. 有 (yǒu) | |||
5. 喜欢 (xǐhuān) | |||
==== Vežba 9: Pronađi greške ==== | |||
U sledećim rečenicama pronađite i ispravite greške: | |||
1. 她是吃苹果。(Tā shì chī píngguǒ.) | |||
2. 我在快乐。(Wǒ zài kuàilè.) | |||
3. 他们知道学习。(Tāmen zhīdào xuéxí.) | |||
'''Rešenja:''' | |||
1. 她在吃苹果。(Tā zài chī píngguǒ.) - Ona jede jabuku. | |||
2. 我很快乐。(Wǒ hěn kuàilè.) - Ja sam srećan. | |||
3. 他们在学习。(Tāmen zài xuéxí.) - Oni uče. | |||
==== Vežba 10: Opisivanje situacije ==== | |||
Izaberite situaciju i napišite kratak opis koristeći glagole akcije i stanja. Na primer, opisivanje dana u školi ili aktivnosti koje volite. | |||
'''Rešenja:''' (Primer opisa) | |||
今天我在学校学习中文,我觉得很快乐。课后,我和朋友们一起吃午餐,然后我们去跑步。 (Danas učim kineski u školi i osećam se srećno. Posle časa, idem na ručak s prijateljima, a zatim trčimo.) | |||
Na ovaj način, kroz vežbe i primere, nadamo se da ćete postati sigurniji u korišćenju glagola akcije i stanja u mandarinskom kineskom jeziku. Vežbajte redovno i ne zaboravite da se zabavljate dok učite! | |||
{{#seo: | {{#seo: | ||
|title= | |||
|keywords= | |title=Glagoli akcije i stanja u mandarinskom kineskom jeziku | ||
|description=U ovoj lekciji | |||
|keywords=mandarinski kineski, glagoli akcije, glagoli stanja, učenje kineskog, gramatika kineskog jezika | |||
|description=U ovoj lekciji učite razliku između glagola akcije i glagola stanja u mandarinskom kineskom jeziku, zajedno sa primerima i vežbama za učvršćivanje znanja. | |||
}} | }} | ||
{{Mandarin-chinese-0-to-A1-Course-TOC-sr}} | {{Template:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course-TOC-sr}} | ||
[[Category:Course]] | [[Category:Course]] | ||
Line 64: | Line 431: | ||
[[Category:0-to-A1-Course]] | [[Category:0-to-A1-Course]] | ||
[[Category:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course]] | [[Category:Mandarin-chinese-0-to-A1-Course]] | ||
<span gpt></span> <span model=gpt- | <span openai_correct_model></span> <span gpt></span> <span model=gpt-4o-mini></span> <span temperature=0.7></span> | ||
==Остале лекције== | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Tone-Pairs/sr|Tečaj 0 do A1 → Gramatika → Tonovi u paru]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Subject-Verb-Object-Structure/sr|Subject Verb Object Structure]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Question-Words-and-Question-Structure/sr|Курс за почетнике 0 до A1 → Граматика → Питања и структура питања]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Adjectives-and-Adverbs/sr|0 do A1 kurs → Gramatika → Pridjevi i prilozi]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Superlative-Form-and-Usage/sr|0 do A1 kurs → Gramatika → Superlativni oblik i korišćenje]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Negation-and-Conjunctions/sr|Kurs 0 do A1 → Gramatika → Negacija i veznici]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Comparative-Form-and-Usage/sr|Curso de 0 a A1 → Gramatika → Komparativni oblik i upotreba]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Pinyin-Introduction/sr|0 do A1 kurs → Gramatika → Pinyin uvod]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Complex-Verb-Phrases/sr|Kurs 0 do A1 nivoa → Gramatika → Kompleksne glagolske fraze]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Modal-Verbs-and-Auxiliary-Verbs/sr|Курс 0 до А1 → Граматика → Модални глаголи и помоћни глаголи]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Common-and-Proper-Nouns/sr|0 do A1 kursa → Gramatika → Opšti i posebni imenici]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Personal-Pronouns-and-Possessive-Pronouns/sr|Курс 0 до A1 → Граматика → Лични заменици и притежне заменице]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Particles-and-Structure-Particles/sr|0 do A1 tečaj → Gramatika → Čestice i strukturne čestice]] | |||
* [[Language/Mandarin-chinese/Grammar/Tones-Introduction/sr|Курс од 0 до A1 → Граматика → Увод у тоналитет кинеског језика]] | |||
{{Mandarin-chinese-Page-Bottom}} | {{Mandarin-chinese-Page-Bottom}} |
Latest revision as of 23:46, 11 August 2024
U ovom poglavlju fokusiraćemo se na razliku između glagola akcije i glagola stanja u mandarinskom kineskom jeziku. Razumevanje ovih kategorija glagola je ključno za pravilno konstruisanje rečenica i izražavanje misli na kineskom jeziku. Učićemo kako da identifikujemo ove glagole, kako ih pravilno koristimo, i pružićemo vam mnoštvo primera i vežbi kako biste dodatno učvrstili svoje znanje.
Uvod u glagole akcije i glagole stanja[edit | edit source]
Glagoli u kineskom jeziku mogu se podeliti na dve glavne kategorije: glagoli akcije i glagoli stanja. Ova podela je bitna jer se koristi u svakodnevnom govoru, kao i u pisanju. Razumevanje razlike između njih pomoći će vam da bolje komunicirate i da pravilno strukturirate rečenice.
Glagoli akcije su oni koji izražavaju fizičke ili mentalne aktivnosti. Na primer, kada kažemo da neko trči ili misli, koristimo glagole akcije. S druge strane, glagoli stanja se koriste za opisivanje stanja ili situacije, kao što su biti, imati, ili znati. Ovi glagoli ne izražavaju aktivnost, već stanje ili svojstvo.
Razlika između glagola akcije i glagola stanja[edit | edit source]
U ovoj sekciji, razmotrićemo razlike između ovih vrsta glagola kroz primere:
Glagoli akcije[edit | edit source]
Glagoli akcije su dinamični i predstavljaju radnje koje se dešavaju ili mogu da se dese. Evo nekoliko primera:
Mandarin Chinese | Pronunciation | Serbian |
---|---|---|
跑 (pǎo) | [pʰaʊ̯] | trčati |
学 (xué) | [ɕyɛ˧˥] | učiti |
吃 (chī) | [tʂʰɨ˥] | jesti |
走 (zǒu) | [tsou̯] | hodati |
看 (kàn) | [kʰan˥] | gledati |
读 (dú) | [tu˧˥] | čitati |
写 (xiě) | [ɕjɛ˧˥] | pisati |
说 (shuō) | [ʂwɔ˥] | govoriti |
游泳 (yóuyǒng) | [joʊ̯˧˥ jʊŋ˧˥] | plivati |
笑 (xiào) | [ɕjɑʊ̯˥] | smejati se |
Glagoli stanja[edit | edit source]
Glagoli stanja, s druge strane, opisuju stanje ili situaciju. Pogledajmo nekoliko primera:
Mandarin Chinese | Pronunciation | Serbian |
---|---|---|
是 (shì) | [ʂɨ˥] | biti |
有 (yǒu) | [joʊ̯˨˩] | imati |
觉得 (juéde) | [tɕyɛ˧˥ tɤ] | smatrati |
知道 (zhīdào) | [ʈʂɨ˥ tɑʊ̯] | znati |
喜欢 (xǐhuān) | [ɕi˨˩xwæn˥] | voleti |
需要 (xūyào) | [ɕy˥˩ jɑʊ̯] | trebati |
能 (néng) | [nəŋ˧˥] | moći |
在 (zài) | [tsaɪ̯˥] | biti (na) |
重要 (zhòngyào) | [ʈʂʊŋ˥ jɑʊ̯] | važan |
快乐 (kuàilè) | [kʷaɪ̯˥lɤ˧˥] | srećan |
Pravila korišćenja glagola akcije i stanja[edit | edit source]
Sada kada smo razjasnili razliku između glagola akcije i glagola stanja, važno je razumeti kako ih koristiti u rečenicama.
1. Glagoli akcije se obično koriste kada želimo opisati neku aktivnost ili radnju koju neko obavlja. Na primer:
- On trči. (他跑。Tā pǎo.)
- Ona uči. (她学。Tā xué.)
2. Glagoli stanja se koriste kada želimo izraziti stanje ili osobinu. Na primer:
- Ja sam srećan. (我快乐。Wǒ kuàilè.)
- Oni znaju. (他们知道。Tāmen zhīdào.)
3. U kineskom jeziku, redosled reči je ključan. Obično prvo dolazi subjekat, zatim glagol, a zatim objekat (ako je prisutan). Na primer:
- On jede jabuku. (他吃苹果。Tā chī píngguǒ.)
Primeri u rečenicama[edit | edit source]
Sada ćemo se fokusirati na primere koji pokazuju kako se glagoli akcije i stanja koriste u rečenicama.
Mandarin Chinese | Pronunciation | Serbian |
---|---|---|
我在学习中文。 | Wǒ zài xuéxí zhōngwén. | Učim kineski. |
她喜欢吃水果。 | Tā xǐhuān chī shuǐguǒ. | Ona voli da jede voće. |
他在跑步。 | Tā zài pǎobù. | On trči. |
我觉得这个很重要。 | Wǒ juéde zhège hěn zhòngyào. | Smatram da je ovo važno. |
他们在看电影。 | Tāmen zài kàn diànyǐng. | Gledaju film. |
我有很多朋友。 | Wǒ yǒu hěnduō péngyǒu. | Imam mnogo prijatelja. |
她在游泳。 | Tā zài yóuyǒng. | Ona pliva. |
我想知道你的名字。 | Wǒ xiǎng zhīdào nǐ de míngzì. | Želim da znam tvoje ime. |
他能说英语。 | Tā néng shuō yīngyǔ. | On može da govori engleski. |
我快乐因为有你。 | Wǒ kuàilè yīnwèi yǒu nǐ. | Srećan sam jer imam tebe. |
Vežbe za učenike[edit | edit source]
Sada kada smo pokrili osnove glagola akcije i stanja, vreme je da vežbamo! U nastavku su navedene vežbe koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili.
Vežba 1: Prevedite rečenice[edit | edit source]
Prevedite sledeće rečenice sa srpskog na mandarinski kineski koristeći glagole akcije i stanja:
1. Ja učim.
2. Oni trče.
3. Ona je srećna.
4. Mi imamo knjige.
5. On zna odgovor.
Rešenja:
1. 我在学习。 (Wǒ zài xuéxí.)
2. 他们在跑步。 (Tāmen zài pǎobù.)
3. 她快乐。 (Tā kuàilè.)
4. 我们有书。 (Wǒmen yǒu shū.)
5. 他知道答案。 (Tā zhīdào dá'àn.)
Vežba 2: Odredite vrstu glagola[edit | edit source]
U sledećem spisku odredite da li je reč glagol akcije ili glagol stanja:
1. 吃 (chī)
2. 是 (shì)
3. 走 (zǒu)
4. 知道 (zhīdào)
5. 喜欢 (xǐhuān)
Rešenja:
1. Glagol akcije
2. Glagol stanja
3. Glagol akcije
4. Glagol stanja
5. Glagol stanja
Vežba 3: Popunite prazna mesta[edit | edit source]
Popunite prazna mesta u sledećim rečenicama koristeći odgovarajuće glagole:
1. 他 __________ (trči).
2. 我 __________ (imati) 一只狗。
3. 她 __________ (smejati se) 很开心。
4. 他们 __________ (učiti) 中文。
5. 我 __________ (znati) 你的名字。
Rešenja:
1. 跑 (pǎo)
2. 有 (yǒu)
3. 笑 (xiào)
4. 学 (xué)
5. 知道 (zhīdào)
Vežba 4: Prevedite na srpski[edit | edit source]
Prevedite sledeće rečenice sa mandarinskog kineskog na srpski:
1. 我在吃水果。
2. 她是医生。
3. 我们喜欢看电影。
4. 他们有很多钱。
5. 我觉得这很简单。
Rešenja:
1. Ja jedem voće.
2. Ona je doktor.
3. Mi volimo da gledamo filmove.
4. Oni imaju mnogo novca.
5. Smatram da je ovo lako.
Vežba 5: Konstruišite rečenice[edit | edit source]
Konstruišite rečenice koristeći sledeće glagole:
- 吃 (chī) - jesti
- 学 (xué) - učiti
- 知道 (zhīdào) - znati
- 跑 (pǎo) - trčati
- 快乐 (kuàilè) - biti srećan
Rešenja:
1. 我在吃苹果。(Wǒ zài chī píngguǒ.) - Ja jedem jabuku.
2. 我在学习汉语。(Wǒ zài xuéxí hànyǔ.) - Učim kineski jezik.
3. 我知道这个。(Wǒ zhīdào zhège.) - Znam ovo.
4. 他在跑步。(Tā zài pǎobù.) - On trči.
5. 她很快乐。(Tā hěn kuàilè.) - Ona je srećna.
Vežba 6: Odgovorite na pitanja[edit | edit source]
Odgovorite na sledeća pitanja koristeći glagole akcije ili stanja:
1. Šta radiš? (用 你)
2. Kako si? (用 你)
3. Šta oni rade? (用 他们)
Rešenja:
1. 我在学习中文。(Wǒ zài xuéxí zhōngwén.) - Učim kineski.
2. 我很好。(Wǒ hěn hǎo.) - Dobro sam.
3. 他们在看书。(Tāmen zài kàn shū.) - Oni čitaju knjige.
Vežba 7: Igra reči[edit | edit source]
Kreirajte rečenice koristeći reči iz sledeće liste. U svakoj rečenici koristite jedan glagol akcije i jedan glagol stanja:
- 学 (xué) - učiti
- 知道 (zhīdào) - znati
- 跑 (pǎo) - trčati
- 快乐 (kuàilè) - biti srećan
- 吃 (chī) - jesti
Rešenja: (Primeri rečenica)
1. 我在学习的时候,感到快乐。(Wǒ zài xuéxí de shíhòu, gǎndào kuàilè.) - Kada učim, osećam se srećno.
2. 他在跑步,知道时间不多。(Tā zài pǎobù, zhīdào shíjiān bù duō.) - On trči, zna da nema mnogo vremena.
Vežba 8: Izaberite pravi glagol[edit | edit source]
Izaberite pravi glagol da biste popunili rečenice:
1. 她 __________ (知道/吃) 很多东西。
2. 我 __________ (跑/快乐) 得很快。
3. 他们 __________ (学习/是) 汉语。
4. 我 __________ (有/觉得) 一只猫。
5. 你 __________ (喜欢/笑) 吗?
Rešenja:
1. 知道 (zhīdào)
2. 跑 (pǎo)
3. 学习 (xuéxí)
4. 有 (yǒu)
5. 喜欢 (xǐhuān)
Vežba 9: Pronađi greške[edit | edit source]
U sledećim rečenicama pronađite i ispravite greške:
1. 她是吃苹果。(Tā shì chī píngguǒ.)
2. 我在快乐。(Wǒ zài kuàilè.)
3. 他们知道学习。(Tāmen zhīdào xuéxí.)
Rešenja:
1. 她在吃苹果。(Tā zài chī píngguǒ.) - Ona jede jabuku.
2. 我很快乐。(Wǒ hěn kuàilè.) - Ja sam srećan.
3. 他们在学习。(Tāmen zài xuéxí.) - Oni uče.
Vežba 10: Opisivanje situacije[edit | edit source]
Izaberite situaciju i napišite kratak opis koristeći glagole akcije i stanja. Na primer, opisivanje dana u školi ili aktivnosti koje volite.
Rešenja: (Primer opisa)
今天我在学校学习中文,我觉得很快乐。课后,我和朋友们一起吃午餐,然后我们去跑步。 (Danas učim kineski u školi i osećam se srećno. Posle časa, idem na ručak s prijateljima, a zatim trčimo.)
Na ovaj način, kroz vežbe i primere, nadamo se da ćete postati sigurniji u korišćenju glagola akcije i stanja u mandarinskom kineskom jeziku. Vežbajte redovno i ne zaboravite da se zabavljate dok učite!
Остале лекције[edit | edit source]
- Tečaj 0 do A1 → Gramatika → Tonovi u paru
- Subject Verb Object Structure
- Курс за почетнике 0 до A1 → Граматика → Питања и структура питања
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Pridjevi i prilozi
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Superlativni oblik i korišćenje
- Kurs 0 do A1 → Gramatika → Negacija i veznici
- Curso de 0 a A1 → Gramatika → Komparativni oblik i upotreba
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Pinyin uvod
- Kurs 0 do A1 nivoa → Gramatika → Kompleksne glagolske fraze
- Курс 0 до А1 → Граматика → Модални глаголи и помоћни глаголи
- 0 do A1 kursa → Gramatika → Opšti i posebni imenici
- Курс 0 до A1 → Граматика → Лични заменици и притежне заменице
- 0 do A1 tečaj → Gramatika → Čestice i strukturne čestice
- Курс од 0 до A1 → Граматика → Увод у тоналитет кинеског језика