Language/Italian/Grammar/Adjectives-and-Adverbs/sr
Pridjevi u italijanskom jeziku[уреди | уреди извор]
Pridjevi u italijanskom jeziku su riječi koje određuju osobine i karakteristike nekih predmeta, životinja, osoba ili pojmova. Ovaj dio gramatike bavi se vrstama pridjeva i pravnim razlikama između muškog, ženskog i srednjeg roda, kao i jednine i množine.
Vrste pridjeva[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku, postoje tri osnovne vrste pridjeva:
- Kvalifikativni: opisuju karakteristike (boja, oblik, veličina) subjekta, npr. veliki, ljubazan
- Određeni: određuju koji se predmet ili osoba spominju, npr. ovaj, onaj
- Neodređeni: ukazuju na predmet ili osobu bez određenja, npr. nekoliko, nešto
Promjena roda i broja pridjeva[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku pridjevi se mijenjaju prema rodu i broju znaka na koji se oni odnose. Kako bi se bolje razumjelo, pogledajmo sljedeći primjer:
Primjer:
Italijanski | Izgovor | Engleski |
---|---|---|
učenik | učenik (m) / učenica (ž) | student |
U ovom primjeru, vidimo da se pridjev "učenik" može prikazati kao "učenik" (muški rod) ili "učenica" (ženski rod).
Promjena broja pridoja je potrebna kada subjekt u jednini ili množini. Pogledajmo sljedeći primjer:
Primjer:
Italijanski | Izgovor | Engleski |
---|---|---|
veliki | vɛːliki | velik |
velike | vɛːlike | veliki (množina) |
Ovdje vidimo da se pridjev "velik" mijenja u "velika" u množini.
Redoslijed pridjeva[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku, pridjevi se obično stavljaju iznad samog imena kojima se odnose. Ukoliko postoji više pridjeva za jedan pojam, oni se stavljaju prema sljedećem uzorku: kvalifikativni pridjev --> vrsta --> starešina.
Primjer:
- "ljubazna Talijanka" (kvalifikativni pridjev --> nacionalnost --> rod)
Zadaci za vježbanje[уреди | уреди извор]
Pridružite mušku i žensku verziju sljedećih pridjeva:
- ljubazan
- sretan
- visok
- šarmantan
Prilozi u italijanskom jeziku[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku, prilozi su riječi koje dodaju opisnu vrijednost glagolu, pridjevu ili drugom prilogu. Ovdje se nalaze primjeri vrsta priloga i njihovih funkcija u rečenicama.
Vrste priloga[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku postoje tri osnovne vrste priloga:
- Prilozi mjesta: označavaju gdje se događa nešto, npr. tamo, ovdje
- Prilozi vremena: označavaju kada se nešto događa, npr. tada, ovaj tjedan
- Prilozi načina: označavaju na koji se način nešto događa, npr. brzo, ustrajno
Promjena oblika priloga[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku, prilozi u pravilu ne mijenjaju oblik, no postoji nekoliko iznimaka:
- U slučajevima kada se prilog odnosi na ženski rod i završava na -mente, -mente zamjenjuje -mente.
- Primjer: difficilemente postaje difficile, lentamente postaje lento.
Redoslijed i upotreba priloga[уреди | уреди извор]
U italijanskom jeziku, prilozi se najčešće stavljaju prije riječi kojoj dodaju opisnu vrijednost, npr. "naučiti brzo", "često radi".
Važno je napomenuti kako postoje neke riječi koje mogu služiti kao i prilozi i predlozi, npr. "ponekad", "između".
Zadaci za vježbanje[уреди | уреди извор]
Izgradite rečenicu s prilogom mjesta, vremena i načina.
Primjer rečenice:
"Ja uvijek dođem na posao ranije."
|}
Odgovor: "Ja uvijek dolazim na posao brzo i na vrijeme".
Остале лекције[уреди | уреди извор]
- 0 do A1 Kurs → Gramatika → Passato Prossimo
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Zamenice i Članovi
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Futuro Semplice
- Kurs 0 do A1 → Gramatika → Trapassato Remoto
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Condizionale Presente
- 0 do A1 kursa → Gramatika → Sadašnje vreme nepravilnih glagola
- Potpuni kurs od 0 do A1 → Gramatika → Futuro Anteriore
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Prezent subjuntiva
- 0 do A1 kursa → Gramatika → Pridjevi u sadašnjem vremenu u italijanskom jeziku
- 0 to A1 Course
- Kurs 0 do A1 → Gramatika → Kondicionalni izražajni način
- Основни курс од 0 до A1 → Граматика → Несвршени глаголи
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Imperativni oblik
- Complete 0 do A1 kursa → Gramatika → Trapassato Prossimo